U našem okruženju rijetko će se netko požaliti da mu nedostaje masnoće. Naprotiv, sa viškom masnoće se mnogi bore! Organizam treba izvjesnu količinu masnoće za podmazivanje zglobova, “amortizaciju” peta, kao i za termoregulaciju, uistinu treba…
Što se zbiva kad unosimo hrane više, nego što dnevno potrošimo energije?
Iako se mnogi ljute na prisutnu stečenu gojaznost, ona je samo jedan vid spašavanja trenutnog nekontroliranog unosa hrane i odlaganje viškova u masne depoe. Da se taj prirodni proces spontano ne odvija, mnogo više i opasnije za organizam bi bila stalna hiperglikemija (povećan šećer u krvi ), koja bi mogla završiti s komom.
Kad postoji suvišno masno tkivo, ono nije samo estetski problem, koji bi se uz adekvatnu odjeću mogao neutralizirati i prikriti.
Pitanja je što činiti s negativnim zdravstvenim efektima, koji prouzrokuju suvišni kilogrami?
Jedna od posljedica je slaba cirkulacija krvi, što dovodi do slabe otpornosti organizma i čestih prehlada.
Kako to?
Sam fizički pritisak na krvne žile, onemogućava im normalno pulsiranje, a to ima za posljedicu slabiju cirkulaciju krvi i hladne noge.
Prisustvo povećanja kolesterola i triglicerida u krvi ukazuje da su se masnoće inkorporirale i po stijenkama krvnih žila, što može dovesti do arterijoskleroze, pa ako još uz to bude prisutan i viski tlak, sve može završiti infarktom ili moždanim udarom.
Okrenimo ovaj tekst tako da idemo od njegovog kraja prema početku i doći ćemo do hrane kao temeljnog uzročnika ovih teških zdravstvenih problema.
Ima li eklatantnijeg primjera za narodnu poslovicu: “Bolje je spriječiti, nego liječiti.” U današnje vrijeme, lošeg materijalnog stanja i skupih lijekova, nema boljeg rješenja od čuvanja zdravlja.
Savjetujemo vam da prije bilo koje promjene prehrane, dijeta i slično, napravite test intolerancije na hranu i tako doznate koja hrana je bolja za vaš organizam, a koja vam stvara određene tegobe i onemogućuje da smršavite.